REAKCIJE Uglednici komentiraju najavljeni stečaj Vjesnika
»Gašenje Vjesnika bilo bi vandalski čin«

U ovom žutilu na medijskom prostoru Vjesnik treba zaštititi zbog kulturnih, političkih i inih razloga. Njegovo financiranje treba urediti po modelu javnog medija, sličnom javnoj televiziji. S jedne strane ne smije ovisiti o prihodima od reklama, da ne bi izgubio samostalnost, a s druge strane ne smije ni ovisiti potpuno o državi da bi zadržao samostalnost od politike, smatra Ljubo Jurčić, ekonomski analitičar godine
14.02. 2012.

Pročitajte što su na najavu prvoga potpredsjednik Vlade Radimira Čačića da Vjesnik ide u stečaj rekli brojni hrvatski uglednici.

Ljubo Jurčić, ekonomski analitičar godine, predsjednik NO-a Podravke: Financiranje Vjesnika treba urediti po modelu javnog medija

- Mislim da Vjesnik treba prepustiti novinarima i da mu politika mora osigurati samostalnost. U ovom žutilu na medijskom prostoru Vjesnik treba zaštititi zbog kulturnih, političkih i inih razloga. Njegovo financiranje treba urediti po modelu javnog medija, sličnom javnoj televiziji. S jedne strane ne smije ovisiti o prihodima od reklama, da ne bi izgubio samostalnost, a s druge strane ne smije ni ovisiti potpuno o državi da bi zadržao samostalnost od politike.

Neven Budak, sveučilišni profesor: Novine koje bi mogle nuditi ozbiljnije novinarstvo

- Bilo bi mi jako žao da se Vjesnik ugasi, jer osim što su to novine s tradicijom, to su i novine koje bi građanima mogle nuditi ozbiljnije novinarstvo. Ipak, jasno mi je da naprosto stvari ne mogu funkcionirati tako da se živi isključivo na dotacijama. Smatram da bi vrijedilo pokušati iznaći neko rješenje kako bi Vjesnik nastavio s izlaženjem, što bi, naravno, zahtijevalo i promjenu uređivačke koncepcije.

Marijan Kostrenčić, konzultant i poduzetnik: Vjesniku treba uprava na koju politika neće moći utjecati

- Mislim da su Vjesnik jedine ozbiljne novine koje su imale različite faze vođenja i upravljanja od strane politike. Zbog toga je taj dnevni list izgubio dio kredibiliteta. Država bi trebala naći model za njegov opstanak, postavljanjem profesionalnog upravnog vijeća na čije odluke politika neće moći utjecati.

Antun Maračić, ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik: Gašenje bi bilo vandalski čin

- Kao dugogodišnji čitatelj i suradnik Vjesnika te kao umjetnik i voditelj više galerija, čiji je rad na njegovim stranicama dobivao veliku podršku, neugodno sam iznenađen viješću o prijetnji njegova gašenja. Novine koje su opstajale više od 70 godina, unatoč svojim manje slavnim razdobljima u svojstvu državnog glasila, neosporna su civilizacijska institucija. Vjesnikova kulturna rubrika pak uvijek je bila – a tako je i danas – ne samo izdašna opsegom nego i na uzornoj razini kvalitete. Sigurno je da su neke promjene u koncepciji ovih novina nužne i moguće, ali njezino gašenje, koje ne samo da znači otpuštanje te izlaganje egzistencijalnoj neizvjesnosti brojnih vrijednih profesionalaca nego i ukidanje znatna segmenta nacionalne duhovnosti, gotovo da je vandalski čin. Stoga ne želim vjerovati u takvu mogućnost, naprotiv, iskreno se nadam da će oni koji odlučuju o Vjesnikovoj sudbini preispitati svoju odluku i odustati od tako pogubno radikalna čina.

Srećko Gajović, znanstvenik: Vjesnik ima mjesto kao jedan od vodećih pokretača širenja novog znanja

- Vjesnik su oduvijek bile novine koje su s posebnom pažnjom objavljivale članke iz znanosti i kulture. Pogotovo u znanosti, objektivna informacija teško je dostupna i traži poseban angažman. Očigledno je da ovi zahtjevi traže tradiciju i upornost, dva svojstva toliko bliska Vjesniku. Povjerenje koje je Vjesnik kod čitatelja stekao u ovom području važna je odlika. U ovom trenutku kad na svjetskoj razini čitanost znanstvenih vijesti raste, pogotovo u dnevnim novinama, Vjesnik se postavlja kao jedan od vodećih pokretača širenja novog znanja i donošenja dobrobiti društvu.

Dimitrije Popović, likovni umjetnik: Kakva će to biti budućnost bez tradicije

Smatram nedopustivom odluku da se ukine Vjesnik. Ugledan list bogate tradicije koji je svoj status gradio i dokazivao visokim profesionalizmom neophodan je hrvatskoj javnosti. Godinama sam surađivao s Vjesnikovom redakcijom za kulturu i znam kako postoji consensus omnium u našoj javnosti da je riječ o vrhunskoj kvaliteti. Ako se mogu pronaći sredstva za pet dana skijanja na Sljemenu, onda se moraju pronaći i za opstanak dnevnika kakav je Vjesnik. Ako se ukida tradicija, na čemu će se onda zasnivati budućnost?

Damir Fabijanić, umjetnički fotograf: Pravo je pitanje kakav Vjesnik želimo

- Pitanje Vjesnika isto je pitanje kao – treba li Hrvatskoj javna televizija? Pravo pitanje nije treba li nam Vjesnik, nego kakav Vjesnik želimo.

Jelena Jindra, novinarka HTV-a i Globusa: Jedini medij koji kulturu još uvijek pokriva u svoj njezinoj šarolikosti

- Već godinama, bez ikakvih reakcija, nestaju filmski, kazališni, glazbeni i likovni kritičari iz hrvatskih medija, a nestaju i novinari koji prate kulturnu proizvodnju. Ne bune se ni njihove cehovske udruge ni kulturnjaci. Svi šute! Broj kritičara i novinara koji su stalno zaposleni sveo se na simboličnu brojku. Kao što je i javna televizija svela kulturu na pola sata tjedno. I svima je to normalno!? Pa i našoj vladi, koja će ove godine uložiti u kulturu 833 milijuna kuna, a ukinuti jedini dnevni list, čak i medij koji kulturu još uvijek pokriva u svoj njezinoj šarolikosti. To nije normalno!

Petar Barišić, kipar: Najava gašenja apsolutno sramotna

- Trideset i pet godina pratim Vjesnik i taj je list apsolutno odigrao veliku ulogu, nadasve u kulturnom smislu. To su jedine dnevne novine koje nitko nije dosegao u kvaliteti kulturne rubrike. Najava da se takav list gasi je apsolutna sramota.

Predrag Matvejević, književnik i publicist: Koliko smo stvari izgubili, nemojmo i Vjesnik!

- Kad sam došao u Zagreb, prije mnogo godina, počeo sam pisati za Vjesnik. Objavio sam u njemu gotovo sve dijelove koji su se našli u mojoj knjizi »Prema novom kulturnom stvaralaštvu«. To je stvorilo jedan odnos prisnosti i simpatije od kojeg je ostao jedan lijepi trag. Razlike u pogledima u tijeku zadnjih dvadesetak godina nisu taj trag izbrisale. Šteta bi bilo da Vjesnik više ne izlazi u Zagrebu. Koliko smo stvari izgubili, nastojmo da ne izgubimo i Vjesnik. Ne zaboravimo pritom da je Vjesnik nastao kao partizanski list.

Duško Radić, glavni urednik Hrvatskog radija: Vjesnik bi morao postati javno glasilo

- Dnevni list Vjesnik čitam od najranijih dana. Bio sam nesretan kad je promijenio format, jer to mi je obavezno jutarnje štivo i jedine novine u kojima možete pronaći ozbiljne članke i analize. Treba učiniti sve da se sačuva njegov dugovječni brend, a novine osloboditi upliva politike. Stoga bi Vjesnik morao postati javno glasilo. U obilju visokotiražnog senzacionalizma trebaju nam objektivne i visoko profesionalne novine - zato ne treba ukidati Vjesnik.

Nikola Petković, predsjednik Hrvatskoga društva pisaca: Neka odgovorni imaju na umu koncept služenja općem dobru

- Hrvatsko društvo pisaca protivi se ideji o ukidanju dnevnika Vjesnik. Iako svjesni da se radi o novinama koje bi suvremenijom, dinamičnijom i kvalitetnijom uređivačkom politikom mogle postati značajnijim dnevnikom s većom nakladom, Vjesnik ne pogoduje interesima privatnih vlasnika te samu tu činjenicu treba sagledati kao pozitivnu. Ono što još razlikuje Vjesnik od drugih dnevnih novina je prostor koji posvećuje kulturi. A kultura je sustavno zapostavljana ili trivijalizirana u većini medija. Takve agresivne »neoliberalne« rezove u segmente koji su najranjiviji smatramo neprihvatljivim i nadamo se da oni koji odlučuju o sudbini Vjesnika imaju na umu koncept služenja općem dobru.